Постови

Приказују се постови за март 10, 2019

Misterija Ko zvoni _ko se čuje

Око два сата ујутро 6. августа 1801. године, Сир Јонах Баррингтон, ирски судија, адвокат и политичар, и његова супруга доживјели су догађај који никада нису заборавили. Лорд Баррингтон се пробудио са меким звуком који се чинио негде између гласа и музике. Из неког разлога, звук га је испунио страхом и пробудио је своју жену, која је такође чула звук. Како је полако постајало све гласније и тузније, устали су из кревета и покушали да утврде одакле долази, али звук је изгледао као да је долазио свуда одједном. Када су стајали испред прозора гледајући на свој врт, звук се изненада чинио као да долази из празне траве тик испод прозора.Након отприлике 30 минута овог чудног плача, изашао је дубок, уздахни уздах, након чега је услиједио посебан позив: „Россморе! Россморе! Россморе! ”Онда је све било тихо. Баррингтони су се вратили у кревет; Лади Баррингтон је покушала да изнесе безброј објашњења и на крају је навела свог мужа да обећа да о томе не говори никоме другом. У 7:00 ујутро, лорд Бар

Misterije_tajne podzemne zeleznice

Стајање на напуштеној подземној платформи је језиво искуство. Стојите у хладном мраку за свој воз, слушате удаљене шкрипе и звиждаљке, питате се да ли је сваки звук ваш влак који вуче или мучени крици проклетих. Ово окружење је само место за језиве мистерије и легенд 2014. године, тим научника из Веилл Цорнелл Медицал Цоллеге-а је секвенционирао генетски материјал пронађен у рампама, сједалима и улазницама свих 468 станица метроа у hju Jorka . Открили су бактерије за које сзна да напредују на људској кожи, као и оне повезане са гастроинтестиналним и урогениталним системима и људским изметом. Открили су остатке специфичних кухиња у близини, као што су пизза и фалафели, иако би, с обзиром на ситуацију фекалних бактерија, једење у подземној жељезници могло бити лоше. Једна станица која је била поплављена током урагана Санди још увијек је садржавала ДНК повезану с морском околином. Чак су пронашли и трагове антракса и бубонске куге, иако су такође брзо смањили ризик за јавност. Све у свем

Da li nam je prošlost kraj života ?

Ako sumnjate da vas uspomene zaustavljaju u vremenu, opterećuju i čine depresivnim – znači da niste prisutni sada i ovde… Nije mali broj onih koji praktično i ne žive sopstveni život, već on prolazi kraj njih dok se prisećaju uspomena. Svako ponekad u mislima odluta u prošlost, bilo da iznova proživi lepe trenutke, bilo da razmišlja o onim teškim. Ima i onih koji žive od beskrajnih sećanja i evociranja davnašnjih epizoda i koji na svaki način nastoje da zadrže vezu s prošlošću, jer im to pruža osećaj sigurnosti. Problem nastaje kada „podlegnemo” takvim osećanjima i živimo od uspomena, jer time propuštamo priliku da uživamo u sadašnjosti. Ukoliko su mučne i ružne, uspomene predstavljaju teško breme koje nas prati kroz ceo život. U mislima se stalno vraćamo u prošlost i po ko zna koji put preživljavamo ono što nas je povredilo. Koliko puta ste samo pomislili: „Nije trebalo to da uradim”, „Nije trebalo da to kažem” ili „Da mi je ova pamet, gde bih bio!” Svi smo mi vezani za iskustva iz

Zaboravi prošlost _zivi u sadasnjosti

Ti ćeš tek sutra biti ti! Upitah budućnost: Šta sam ja? Ona odgovori: Ti si još juče trebala biti ti! Sadašnjost me zgrabi za ruku i povede me sa sobom, zato što me je najbolje poznavala. Zausti i nju da upitam isto…. No ona mi stavi prst na usta i reče: Ti jesi! I nemoj nikad prestati To da budeš! Dakle, prošlost ne možemo promeniti, ali na sadašnjost i budućnost itekako možemo uticati. Pitanje je, kako zaboraviti, šta uraditi kada duhovi prošlosti pokucaju na vrata? Prošlost je Sadašnjost Sva Vaša dosadašnja iskustva predodredjena su Vašim mislima i uverenjima koja ste imali u prošlosti. Bilo kako bilo, to je Vaša prošlost i sa tim je zauvek gotovo. Ono što je najvažnije je sadašnji trenutak i ono što mislite, u šta verujete i šta govorite upravo sada.Živi u sadašnjosti. Uči iz prošlosti. Planiraj budućnost. Sadašnje misli i uverenja će stvoriti Vašu budućnost. Prošlost je prošlost i treba je pustiti, to jest postaviti na pravo mesto i iz nje izvući pouke a nikako prinositi žr

Prolecni umor_depresija

Prolećna depresija Promene raspoloženja su veoma česte u proleće. Dok zimsko sivilo deluje na osećaj sezonske depresije, proleće utiče na nas stvarajući osećaj sezonskog umora. Ovo nije bolest, ali je fenomen sa kojim se svako od nas barem jednog proleća susreo. Osetljivost na promenu vremena, vrtoglavica, razdražljivost, glavobolja, bol u zglobovima, povećana potreba za snom, samo su neki od simptoma prolećne depresije. Sunce utiče na lučenje seratonina i melatonina (zimi ovih hormona ima manje te više spavamo), zato kada telo počne ponovo da ih proizvodi u dovoljnoj količini dolaskom proleća, ono daje signal mozgu da je potrebno manje sna. Manjak sna dovodi do umora i ostalih gore navedenih simptoma. Dok se naše telo i um ne dovedu u balans, to jest dok se ne probudimo potpuno iz zimskog sna i ne naviknemo se na sunce i toplotu osećaćemo prolećni umor. Postoji nekoliko holističkih pristupa kojima možete balansirati svoje telo i um, a mi vam, preporučujemo terapiju cvetnim esencijam

Kako filmovi utiču na vašu psihu

Tužni filmovi vas čine srećnim Posle gledanje drame o na primer nesrećnom ljubavnom paru, će vas nakon gledanja zapšravo učiniti srećnima. Naime, bićete zadovoljniji svojim životom. Dok za one koji su skloni depresiji, vrsta ovakvih filmova se ne preporučuje. Potresni filmovi vas vraćaju u depresiju Ljudi koji su preživeli depresivna stanja, mnogo dublje razmišljaju o potresnim scenama koje su videli u filmu, čak i veoma emotivno doživljavaju. Sve to može biti veliki okidač za povratak u depresiju. Jezivi zvuci dižu pritisak Zvukovi poput klanja, ali i škripanje vrata u hororu, podižu naš pritisak neverovatnom brzinom. Takođe, dolazi do ubrzanog kucanja srca, što može da izazove aritmije ili neke ozbiljnjije probleme. Filmovi mogu da nam kontrolišu misli Magnetnom rezonancom (fMRI) naučnici su pratili reakcije na Hičkokov film "Beng i mrtav si!". Mozak kod 65 posto gledalaca je reagova potpuno isto. Dakle, putem filmske tehlogoije može da se utiče na osećanja i njihov